Što kazati, kako nam je bilo na FEMS 2017 u Valenciji?

Sedmi kongres europskih mikrobiologa, FEMS 2017 u Valenciji s gotovo 2700 sudionika iz cijelog svijeta (85 različitih zemalja) pokazao se kao izrazito uspješan te znanstveno i društveno bogat kongres. Već prvog dana (nedjelja, 9 srpnja), prije službenog otvaranja kongresa, dobitnik LWOFF nagrade prof. dr. sc. Jeff Errington održao je zanimljivo predavanje o L-oblicima bakterija kojemu se posebno obradovala naša Duška Vujaklija. Svakog dana kongresa mogli smo prisustvovati izvrsnim predavanjima etabliranih predavača iz različitih područja mikrobiologije (od molekularnih, genetičkih te filogenetskih tematika pa sve do općeg utjecaja mikroorganizama na okoliš i proizvodnju te mikrobioma na psihofizičko zdravlje i produktivnost domaćina).

Hrvatska mikrobiologija je na ovom FEMS 2017 kongresu bila lijepo zastupljena (pogledajte galeriju), za razliku od prethodnog FEMS 2015 kongresa u Maastrichtu na kojem su bila samo dva hrvatska mikrobiologa.  Isto tako zahvaljujemo FEMS-u što nam je podijelio čak pet stipendija za naše mlade mikrobiologe. Općenito je na ovom kongresu podijeljeno više od 200 stipendija. Što se tiče članova HMD-a, lijepo društvance se sakupilo predvođeno predsjednikom HMD-a Dankom Hajsigom i njegovom ljepšom polovicom, Ljiljanom Pinter te nezaobilaznim multitalentiranim Robertom Antolovićem.  Naša se ekspedicija družila i sastančila s uvaženim FEMS-ovcima  na čelu s predsjednikom FEMS-a  prof. dr. sc.  Bauke Oudegom te našim velikim prijateljem prof. dr. sc. Vasom Taleskim kao i ostalim članovima ove naše lijepe zajednice. Mala ekspedicija HMD u Valenciju doputovala je preko Venecije uz financijsku potporu  A&B d.o.o. i KemoLab d.o.o. na čemu im još jednom od srca zahvaljujemo.

Sama Valencija izvrstan je odabir FEMS-a za lokaciju kongresa. Španjolsko mikrobiološko društvo pokazalo se kao dostojan domaćin. Druženja pri kraju svakog kongresnog dana uz poster sekciju i malo španjolskih vina, piva, sireva i drugih delicija pridonijela su boljem  upoznavanju prisutnih (uvidjela sam istinitost izreke: kad vino tone – riječi plivaju). A o ljepotama samog grada mogla bi napisati knjigu. Stari grad pravi je primjerak arhaične španjolske arhitekture u kojoj dominiraju male uske uličice s malim, izvana nevidljivim, trgovima na kojima žamor i druženje nikada ne jenjavaju. Katedralu Uznesenja Naše Gospe od Valencije i pripadajući muzej sa Svetim gralom  mora se vidjeti pod obavezno kao i zgradu Llotja de la Seda (“Loža svile”) građenu početkom 16. st. kao tržnica za svilu a koja se nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a. Centralna tržnica (Mercat Central de Valencia) jedna je od najvećih tržnica u Europi. Tržnica oduševljava posjetitelje svojim mirisima, ali i ukusnom hranom. Običaj je stanovnika Valencije kupiti kruh u pekari na tržnici, prerezati ga te na štandu sa suhomesnatim proizvodima napraviti sendvič od španjolske šunke i sira te ga pojesti na stepenicama i zidićima uokolo tržnice.  Valencija je isto tako poznata i po modernoj arhitekturi, dio grada nazvan Ciutat de les Arts i les Ciències (Grad umjetnosti i znanosti) kojeg su projektirali svjetski poznati arhitekti Santiago Calatrava i Félix Candela, predivan je primjer iste. Tamo se nalazi najveći oceanografski park u Europi, prekrasan interaktivni muzej L’Hemisfèric, muzej znanosti  El Museu de les Ciències Príncipe Felipe, operna kuća i umjetnički centar El Palau de les Arts Reina Sofia i brojne druge znamenitosti koje posjetitelj u Valenciji ne bi smio preskočiti. I za kraj, kako se  Valencija nalazi na obali Sredozemnog mora, nezaobilazan je i posjet prekrasnim pješčanim plažama koje su na dohvat grada. A ono čega ćemo se vjerujem većina nas najviše sjećati, osim samog kongresa su predivne ljetne večeri uz malo paelle i čašu odličnog španjolskog vina.