Pandoravirusi – otkriće najvećih i najneobičnijih virusa do sada
Skupina francuskih i švedskih znanstvenika koju su vodili Chantal Abergel i Jean-Michel Claverie, otkrivač dosad najvećih i najkompleksnijih Mimi i Megavirusa, objavila je prošli tjedan u časopisu Science (Philipp et al., 2013, Science 341 (6143): 281-286.) otkriće novog roda Pandoravirus.
Kao i prethodno otkriveni virusi orijaške kategorije koji parazitiraju u amebama i ovi imaju vrlo kompleksne genome koji nadilaze po veličini one parazitskih bakterija. Štoviše, i prema dimenzijama virusne čestice (oko 1×0,9 mikrometara) vrlo su slični bakterijama.
Kako su odjeci ovoga otkrića bili vrlo brzi i snažni (pogledajte komentare u časopisima Science od 13. srpnja i Nature news od 18. srpnja 2013.), već se javljaju i neki znanstvenici koji su objavili nalaze „neobičnih bakterija u amebama“ i prije (Scheid et al., 2010, Parasitology Research 106: 1371-1377). ¸
Nažalost, nisu uopće posumnjali da se radi o virusima pa ih kao takve nisu ni mogli identificirati.
Jedan od dvaju novootkrivenih Pandoravirusa ima genom od 2,5 milijuna baznih parova (Mbp) i nađen je u morskoj vodi uz obale središnjeg Čilea, a drugi je nešto manji (1,9 Mbp) i nađen je u uzorku koji je prof. Claverie navodno uzeo iz jednog jezera kraj Melbournea u Australiji dok je bio na kongresu.
Za evolucioniste je ovo otkriće zanimljivo i stoga što su genomi novih virusa mahom sastavljeni od gena koji nemaju homologe u živom svijetu. Smatra se stoga da su Pandoravirusi nastali redukcijskom evolucijom nekog pradavnog mikroba stanične strukture koji se bitno razlikovao od mikroorganizama unutar eukariotske, prokariotske i arhejske domene živog svijeta kakve poznajemo danas.
Jesmo li ovime otvorili Pandorinu kutiju koja će poremetiti ustaljene predodžbe o izvorištima i evoluciji živog svijeta? Pitanje je bilo kao stvoreno i za senzacionalističke napise o izvanzemaljskom porijeklu najvećih virusa. No, izgleda da su vrlo rasprostranjeni i zapravo vrlo zemaljski, a otkrivači najavljuju nova istraživanja i još iznenađenja iz „Pandorinih virusa“.
U svakom slučaju, inspiracija za imena novih virusa s obzirom na iznenađenja koja su nam već priredili i velika očekivanja u budućnosti sasvim su opravdana.
Projekt "U Društvu mikroba"
Osnovna svrha projekta je doprinijeti uvođenju, razvoju i održivosti programa društveno korisnog učenja na fakultetima. Više o projektu
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Zanimljivosti
Projekt Virtulab
VIRTULAB je virtualno umrežen znanstveno-istraživački laboratorij za primarne i sekundarne sirovine.
Naša članica, prof. dr. sc. Dijana Škorić u podkistu o koronavirusu i cjepivu
Podkist je podcast Zavoda za komunikacijske i svemirske tehnologije (ZKIST) u kojem se razgovara o znanstvenim i tehnološkim temama te temama povezanim sa studiranjem i učenjem. Cilj je u opuštenoj atmosferi približiti najnovija znanstvena istraživanja široj publici, dati studentima širi pogled na to što uče te poslušati savjete starijih kolega o studiranju, radu i napredovanju u profesionalnoj karijeri.Postani član HMD-a
Cilj Društva je okupljanje mikrobiologa i stručnjaka srodnih struka s ciljem unapređenja svih grana mikrobiologije.
Skupovi HMD-a
7th Central European Symposium on Antimicrobials and Antimicrobial Resistance (CESAR2025)
Date: 22 - 25 September 2025
Venue: Zadar, Croatia
The 7th Central European Symposium on Antimicrobials and Antimicrobial Resistance (CESAR2025) will be held from September 22-25, 2025, at the Hotel Kolovare in Zadar, Croatia. This attractive tourist city, located in the center of the East Adriatic, is surrounded by stunning natural landscapes, making it an ideal venue for this important event.Ostali skupovi
Obavijest o simpoziju “Pokusne životinje u znanstvenim istraživanjima”
Date: 5.-6. veljače 2025.
Venue: Veterinarski fakulet Sveučilišta u Zagreb, Zagreb
12th Trends in Medical Mycology
Date: 19-22 September 2025
Venue: Bilbao, Spain
Izdavaštvo
Priručnik za vježbe iz opće mikrobiologije
Ovaj sveučilišni priručnik napisalo je petnaestak autora iz desetak visokoškolskih ustanova iz Zagreba i Rijeke, a sadržaj je podijeljen u petnaest, slikama bogato ilustriranih poglavlja u kojima su opisane i obrađene različite bakteriološke, virološke, mikološke, imunološke i molekularno-biološke metode koje se upotrebljavaju u općoj mikrobiologiji koja se studira na nizu različitih fakulteta i visokih škola.
Veterinarska imunologija
Radi se o vrhunskoj literaturi za potrebe visokoškolske nastave iz veterinarske imunologije. Knjiga je svojim sadržajem namijenjena prvenstveno studentima, ali i veterinarima u praksi i nastavnicima.
(Iz recenzije)
