Crtice iz povijesti HMD-a

„Mikrobi su svugdje, mikrobi su svemoćni, mikrobi imaju posljednju riječ“, čuvene su misli francuskog kemičara i bakteriologa Louisa Pasteura (1822-1895) koji je opovrgavanjem teorije „spontane generacije“ otvorio jedan sasvim novi pogled u živi mikro-svijet i intenzivirao njegovo proučavanje unutar različitih grana znanosti. Danas se mikrobi proučavaju unutar humane i veterinarske medicine, biologije općenito, molekularne biologije, ekologije, agronomije, biokemije i biotehnologije, a razvoj mikrobiologije kao jedne discipline unutar tih biomedicinskih, prirodnih i tehničkih znanosti potaknuo je okupljanje stručnjaka različitih profila unutar mikrobioloških društava. Tako je i u tadašnjoj nam državi 1957. osnovano Društvo mikrobiologa Jugoslavije, točnije Savez društava mikrobiologa Jugoslavije (SDMJ) čije su članice bile slovensko, srpsko i naravno hrvatsko mikrobiološko društvo (HMD). Među osnivačima bila je dr. sc. Vera Johanides, u to vrijeme profesorica na studiju biotehnologije u Zagrebu. Temeljni cilj Društva je okupljanje stručnjaka iz različitih područja mikrobologije koji će razmjenjivati iskustva i spoznaje te sudjelovati u edukaciji budućih generacija mikrobiologa. Da bi se takvi ciljevi ostvarili Društva unutar Saveza su pokrenula organizaciju kongresa, savjetovanja i edukacijskih tečajeva. Od osnutka SDMJ održano je ukupno šest kongresa mikrobiologa Jugoslavije koji su organizirani periodično svake četiri godine, a prvi je bio u Beogradu 1968. Hrvatska je bila domaćin i organizator drugog (Opatija, 1972.) i petog (Poreč, 1985.) kongresa SDMJ. Zadnji  kongres SDMJ održan je u Mariboru 1989. U to vrijeme je predsjednik Saveza bio akademik Slavko Cvetnić. Raspadom Jugoslavije raspao se i SDMJ i od tada HMD nastavlja svoje aktivnosti kao samostalna organizacija. Također, HMD od 1992. djeluje kao samostalna organizacija unutar Saveza mikrobioloških društava Europe (Federation of European Microbiological Societies, FEMS) i svijeta (International Union of Microbiological Societies, IUMS).

Hrvatsko mikrobiološko društvo svoje plodonosne aktivnosti može zahvaliti entuzijazmu i predanosti svojih članova iz čijih su se redova birali predsjednici na vrijeme od četiri godine. To su redom bili prim. dr. sc. Nastja Kučišec-Tepeš (1991-1995), dr. sc. Vladimir Mihoković (1995-1999), prof. dr. sc. Ljiljana Pinter (dva mandata, 1999-2007), dr. sc. Danko Hajsig (2007-2018) i prof. dr. sc. Roberto Antolović (2018 – danas). Društvo je prema statutu nastavilo djelovati kao udruga koja okuplja mikrobiologe i stručnjake srodnih struka u svrhu unaprijeđenja svih grana mikrobiologije ali i pružanje stručne i znanstvene pomoći u obrazovnom sustavu. Ratno vrijeme je dakako usporilo rad Društva, te je prvi znanstveno stručni skup „Vakcinologija danas i sutra“ održan u Zagrebu tek 1994. godine. No već 1996. u Opatiji održan je Prvi hrvatski mikrobiološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem i od tada se nacionalni kongresi održavaju svake četiri godine. U organizaciji tematskih skupova HMD započinje suradnju s drugim mikrobiološkim društvima srednje Europe. Prvi među takvim skupovima bio je hrvatsko-slovenski simpozij o zoonozama „Zoonoses Today and Tomorrow“, održan 2001. na Plitvičkim jezerima. Godinu nakon u Opatiji je održan prvi simpozij industrijske mikrobiologije i mikrobne ekologije „Power of Microbes in Industry and Environment“,  a su-organizatori su bili mađarsko i slovensko mikrobiološko društvo. Skup se od tada održava svake tri godine, a poput kakvih mikroba umnažaju se i članice koje potpomažu organizaciju. Rezultat rasta vidljiv je 2011. kada je održan treći skup, a u organizaciji su osim Mađara i Slovenaca sudjelovala i Društva iz još nekih zemalja (Češka, Slovačka, Turska, Austrija i Italija). Od 2003. na Brijunima počinje periodično (svake tri godine) održavanje simpozija o antimikrobnoj rezistenciji „CESAR“ (Central European Symposium on Antimicrobial Resistance). Prvi CESAR organiziran je u suradnji s austrijskim, čehoslovačkim, mađarskim, i slovenskim Društvom, domaćin drugog CESAR-a 2006. bilo je Čehoslovačko mikrobiološko društvo, a treći CEASAR 2009. ponovno je organiziran u Hrvatskoj (Zadar), u suradnji s mikrobiolozima Češke, Slovačke, Mađarske i Slovenije. Društvo je i su-organizator Central European Forum on Microbiology (CEFORM) koji je 2005. i 2009. održan u Mađarskoj, a 2011. u Sloveniji. U Zadru je 2008. održana radionica o adenovirusima, a u Zagrebu jednodnevni simpozij posvećen gljivicama i mikotoksinima. Na ovom posljednjem pokazala se potreba za proširenjem skupa te je 2011. u Primoštenu održan međunarodni simpozij o gljivicama i mikotoksinima „Power of Fungi and Mycotoxins in Health and Disease“. Drugi Power of Fungi and Mycotoxins održan je 2015. u Šibenik, a treći nazvan Power of Fungi and Mycotoxins in the Midst of Climate Change je nakon duge pauze održan 2022. kao dvodnevni simpozij na Sveučilištu Sjever u Koprivnici. Naravno, Društvo nije zanemarilo ni viruse (iako zadnjih godina teško da možemo zanemariti te globalne diktatore). U Zadru je 2008. u suradnji s FEMS-om održana radionica o adenovirusima, a 2014. u Primoštenu je u suradnji s francuskim, njemačkim i španjolskim društvima za gensku terapiju održana ljetna škola Power of viral vectors in gene therapy and basic science. Dvije godine kasnije u Rijeci je organizirana prva hrvatska radionica naziva CroViWo – Croatian Virus Workshop. Nakon te vrlo uspješne radionice Društvo je odlučilo pripojiti viruse „Power“ timu naših skupova pa je prvi Power of  Viruses održan 2018. u Poreču. Sigurno će ih biti još-

Hrvatsko mikrobiološko društvu bavi se i izdavaštvom, tako su do sada osvanula dva sveučilišna udžbenika posvećena veterinarskoj imunologiji i jedan sveučilišni priručnik za vježbe iz opće mikrobiologije. Na kraju, važna, edukativna i vrlo zabavna „crtica“ Društva je projekt U društvu mikroba kojeg je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. U sklopu projekta napravljen je Microseum, virtualni muzej mikroba. Pozivam vas na učenje, druženje i zabavu s mikrobima u Microseumu.

Maja Šegvić Klarić

(dijelovi teksta su iz Prirode – časopisa za popularizaciju znanosti, br 1/11)